Na temelju mog razumijevanja ove složene teme, rekao bih da je idealan unos makrohranjivih sastojaka za ljudsku vrstu oko 25% masti, 15% proteina i 60% ugljikohidrata. Radite s tim kao s osnovnom linijom. Sve izmjene na razini aktivnosti, ciljevima, genetskom sastavu, načinu života, zdravstvenim uvjetima, održivosti itd. * Trebaju započeti odavde. Drugim riječima, znajte svoje prioritete i ne kupujte pretjerane tvrdnje ili ekstremne dijete.
Mogao bih vas uputiti na sve znanstvene dokaze **, ali umjesto toga dat ću vam neke rjeđe argumente.
Prvo, gornji omjer 60/15/25 vaš je uobičajeni omjer udžbenika.
Što to znači?
Znači, ako ne postoji neka globalna zavjera oko hrane, mi smo najvjerojatnije imali najveću količinu dokaza koji upućuju na taj omjer. O f naravno brojevi su zaobljeni radi jednostavnosti.
Drugo, naši najbliži rođaci, veliki majmuni, jedu životinjske kalorije. Nismo iste vrste, ali doslovno smo u srodstvu.
Treće, ljudi su se prilagodili za život u toliko raznolikim okruženjima da ih je teško vidjeti kao bilo što drugo osim kao svejedi. I naravno, naši su se preci mogli manje brinuti za paleo, voćarske, veganske ili vegetarijanske pokrete i filozofije.
Uz to, razmotrimo neke od uobičajenih prigovora:
- Ne osjećam se sito na uravnoteženoj prehrani. Dobijam plin. Debljam se. Zub me boli.
Prigovori duž ovih crta obično opisuju korelacije, a ne uzroke. Postoji neki temeljni problem koji treba razjasniti. Na primjer, možda imate loše zube ili vaš crijevni mikrobiom možda nije idealan. Pronađite te probleme ***, riješite ih i ponovite test.
- Mogu jesti svu masnoću i sol koje želim u nedostatku šećera (ili mogu jesti sav šećer koji želim u nedostatku masti i soli).
Vidio sam da se ovaj način razmišljanja koristi kao argument da su krivci šećer (ili sol i masnoće). Zagovornici prehrane s vrlo visokim udjelom ugljikohidrata zaključuju da su sol i mast vragovi, dok zagovornici s niskom razinom ugljikohidrata masnoću vide kao spasitelja, a šećer kao otrov.
Evo mog odgovora:
Kriterij za optimalnu prehranu je da mala odstupanja od prehrane ne bi trebala rezultirati značajnim poremećajima sustava. Prema definiciji, krivulja se izravnava oko točke optimala, pa bi mala odstupanja i dalje trebala donijeti blizu optimalnih iskustava.
Iz ovoga se može zaključiti da je razlog zbog kojeg vas prehrana bogata masnoćama postaje osjetljiva na šećer taj što Niste u našoj optimalnoj točki. Vaša je prehrana toliko nagnuta prema masnoći da vam šećer izgleda kao otrov za tijelo.
Da su masti toliko sjajni makronutrijenti da zaslužuju tako visok unos, trebali biste biti još imuniji na šećer. Da je vaš zaključak da je šećer toliko nezdrav bio istinit, onda biste od svih ljudi pokazivali najmanje netrpeljivosti prema šećeru, jer je vaša prehrana već najniža u ovom navodnom otrovu (a time je vjerojatno i najzdravija).
Činjenica da ste postali osjetljivi i ne podnosite šećer pokazatelj je da prehrana bogata mastima nije idealna.
Također, masnoća je NAJTEŽI makronutrijent za SVE. Ako imate zdravstveno stanje, najbolje je pokušati riješiti osnovno stanje.
Uz sve ovo rečeno, želio bih iskoristiti priliku da istaknem da od 2019. pridržavanje prehrane s višim biljnim kalorijama i nižim kalorijama životinja (a posebno crvenog mesa) može pomoći smanjiti štetni utjecaj na okoliš i nositi se s globalnim zatopljenjem. Mi želimo Mars uz Zemlju, a ne umjesto Zemlje.
Završna riječ:
Dijete poput ketogene, s niskim udjelom ugljikohidrata, vegetarijanske itd. Možda nisu idealne s teoretskog gledišta, ali su ipak zanimljive.
Možemo li reći koja je dijeta najbolja za zdravlje?
* Čimbenici poput kvalitete i dostupnosti hrane mogu imati velik utjecaj na ono što je u praksi optimalno, ali neće utjecati na teoretski ideal.
** Novi će dokazi popuniti detalje, ali malo je vjerojatno da će potkopati cijelu sliku.
*** Provjerite i vanjske čimbenike (npr. Pravilnu pripremu i kuhanje).
Posljednje ažuriranje 18/01/2021